Hidracija, njega i obnova stanica kože „iznutra“

Dva su osnovna problema iznutra koji se odražavaju na našoj koži, od izgleda do zdravlja. Prvi problem je na građi samih stanica, gdje krivim masnoćama gradimo staničnu membranu i generiramo ubrzano starenje i smrt stanica, a drugi problem je zagušen rad jetre zbog čega naše stanice ne dobivaju dovoljno nutritivnih tvari za rad. Koža ima mnogo slojeva, pa da biste stvorili trajnu promjenu, morate dugo vremena biti dosljedni prehrani i dodacima prehrani specifičnima za kožu.

1 Nezasićene masne kiseline - ključna uloga u izgradnji i zdravlju kože

Veći unos esencijalnih masnih kiselina (omega 3 i omega 6) u prehrani povezan je s mlađahnim izgledom kože, usporenim starenjem i fotoprotekcijom. 

Uvođenjem nezasićenih masnih kiselina - omega 3 i u prehranu, svakoj svojoj stanici u tijelu pa tako i stanicama kože vraćate aktivnost i zdravu staničnu komunikaciju. Stanične membrane osiguravaju integritet svake stanice. Stanična membrana odvaja unutarnji stanični sadržaj od vanjskog, pomaže u održavanju stalnog kemijskog sastava stanice, regulira njezin pravilan metabolizam, omogućuje međusobnu povezanost stanica, prepoznaje signale i pruža zaštitu.

Nezasićene masne kiseline dolaze u sastavu fosfolipida svih staničnih membrana gdje imaju značajnu ulogu u održavanju elastičnosti membrana. U nedostatku nezasićenih masnih kiselina, u membrane se ugrađuje više zasićenih masnih kiselina čime se smanjuje fluidnost i stabilnost membrana. To može rezultirati povećanom propusnošću tkiva uz gubitak vode i hranjivih tvari i promjene u aktivnosti enzima, prijenosu hormonskih signala i drugim funkcijama staničnih membrana što rezultira ubrzanim starenjem i smrću stanice. Drugim riječima, vitamini, minerali i sve drugo što je potrebno za pravilan rad stanice ne može proći kroz membranu jer je zakrčena - izgrađena krivim masnoćama, a nusprodukti koje stanica mora izbaciti van ne mogu izaći iz nje. 

Membranski lipidi imaju značajnu metaboličku brzinu što zahtijeva veliku količinu masnih kiselina za sintezu ovih komponenti membrane. Kako vidimo da je stanična membrana složen mehanizam koji je izravno uključen u reprodukciju, regeneraciju, prehranu, disanje i mnoge druge važne stanične funkcije, jasno je da joj svakodnevno kroz prehranu moramo davati materijala za obnovu i pravilan rad.

Prehrana koja je lišena višestruko nezasićenim masnim kiselinama (današnja prehrana u kojoj nisu zastupljeni orašidi - šaka do dvije dnevno, plava riba ili hladno prešana ulja kao cjelokupni spektar nezasićenih masnih kiselina i fitonutrijenata) utječe na kožu na dermalnoj i epidermalnoj razini, te njihov  nedostatak potiče razvoj abnormalnosti na koži, od funkcije do izgleda - povećan gubitak vode, ljuskanje, suhoća, akne i bore.

- masnoće u epidermisu: linolenska kiselina je ona koje ima najviše u epidermisu i najvažnija je za kožnu barijeru. Arahidonska kiselina je druga po zastupljenosti u epidermisu i ona je strukturna komponenta fosfolipida keranocita.

- masnoće u dermisu: dermis služi kao fizička i prehrambena potpora epidermisu. Budući da znamo da je oštećenje dermalnog kolagena uzrok borama i ubrzanom starenju kože, važno je znati da nezasićene masne kiseline minimaliziraju oštećenje kolagena. Također, metaboliti višestruko nezasićenih masnih kiselina proizvedeni u dermisu utječu na stanice u epidermisu.

Koža je metabolički aktivan organ i potrebne zasićene masne kiseline, mono-nezasićene masne kiseline (MUFA), kolesterol i ceramide može sama sintetizirati, ali nezasićene masne kiseline mora dobiti iz hrane, odnosno hladno prešanih ulja. Masnoće se apsorbiraju kroz crijeva unutar čestica lipoproteina i obrađuje ih jetra za isporuku u periferna tkiva poput kože. Nezasićene masne kiseline, omega 3 i omega 6 se potom u našoj koži pretvaraju u spojeve koji sudjeluju u upalnim i imunološkim reakcijama. Pretjerano izlaganje ultraljubičastom zračenju izaziva upalu i potiskuje imunološki sustav kože. Lokalno nanesena sredstva za zaštitu od sunca štite našu kožu od štetnih učinaka ultraljubičastog zračenja, ali njihov je utjecaj lokalan i privremen te primjena može biti nepotpuna, a velika većina izloženosti zračenju događa se u vrijeme kada nismo na godišnjem odmoru i kada se mnogi od nas odriču krema za zaštitu od sunca. Međutim, postoji niz endogenih obrambenih mehanizama koji štite kožu od UV zračenja, uključujući proizvodnju melanina, antioksidacijske obrane i enzimskih puteva popravka.

 

2 Nezasićene masne kiseline i starenje /  fotostarenje kože

Starenje kože klasificira se kao ekstrinzično fotostarenje uzrokovano vanjskim utjecajima, uglavnom izloženosti UV zračenju, prehrani, krivoj njezi i pušenju; intrinzično kronološko starenje kože rezultat je genetike. Fotostarenje karakteriziraju morfološke (oblik) i histološke (tkivo) promjene na koži, uključujući duboke bore, gubitak elastičnosti, promijenjenu pigmentaciju i propadanje kolagena. Smatra se da je u osnovi starenja kože uništenje kolagena, glavne strukturne komponente dermisa. Mnoga istraživanja potkrijepila su da je veći unos LA (linolna, omega 6) hranom povezan s manjom učestalošću suhe kože i stanjivanja kože kod zdravih žena srednje dobi, povećavajući ekspresiju kolagena i elastičnih vlakana u koži u dermisu. 

Dokazi i istraživanja ukazuju da nezasićene masne kiseline pružaju sistemsku fotozaštitu od štetnih učinaka zračenja tako što štite od svjetlosti modulirajući upalni odgovor kože izazvan UV zračenjem. Postoje dokazi da se fotoprotekcija pomoću nezasićenih masnih omega 3 kiselina oslanja na ravnotežu između upalnog, imunološkog i antioksidativnog sustava u koži. 

3 Nezasićene masne kiseline i suha / osjetljiva koža

Nekoliko intervencijskih ispitivanja istraživalo je učinak ulja bogatih nezasićenim masnim kiselinama (konoplja, orah, bolji lan, lan) na različite parametre povezane sa suhom i osjetljivom kožom gdje se pokazalo da svakodnevno, kontinuirano uzimanje hladno prešanih ulja donosi značajna poboljšanja u vlažnosti kože, TEWL-u, elastičnosti, čvrstoći i hrapavosti u usporedbi s placebom. Svako od navedenih ulja korišteno u ovim ispitivanjima sadrži mješavinu vrsta masnih kiselina i svako ulje upravo zbog specifičnog sastava masnih kiselina ima sposobnost značajnog poboljšanja izmjerenih svojstva kože.

 

4 Kako uvrstiti hladno prešana ulja u prehranu?

Najbolji prirodni izvori nezasićenih masnih kiselina su hladno prešana ulje prehrambene konoplje, oraha ili boljeg lana. Govorimo o stabilnim uljima koja su bogata gradivom za naše stanične membrane, ali i drugim aktivnim tvarima u svom prirodnom kompleksu ili strukturi koje ulaze u stanicu, poput antioksidanasa, vitamina i minerala. Kao nutriceutici ili nutrikozmetici (kozmetika „iznutra“), čiste kožu, grade je i hidriraju, te joj vraćaju svježinu i zdravlje. Dva do tri tjedna nakon početka suplementacije hladno prešanim uljima, promjene se iskazuju na koži, kosi i noktima. Redovitom primjenom pa čak i kad je primarni motiv samo kozmetička svrha, cijelom tijelu omogućujemo prirodnu zaštitu i vitalnost. Balansira se organizam i ugađa imunitet, te dolazi do regulacije hormona. Hladno prešana ulja se u prehranu mogu dodavati kao suplementi, oralno (čajna žličica prije obroka, dva do tri puta dnevno), ili ih možemo dodavati u smoothie, kašu, shake, jogurt. Ona nisu instant rješenja, već ih u prehranu uvodimo kao stalnog saveznika za zdravlje kože i cjelokupnog organizma jer, kako je ranije navedeno, organizam ih ne može sam proizvesti, već ih je nužno unositi svakodnevno.

5 Jetra: Sve što dođe na vašu kožu ili u vaš organizam ide izravno u vašu jetru da se filtrira.

Na fizičku ljepotu i zdravlje kože utječemo i preko naše jetre. Konkretno, naša koža je produžetak jetre. Kada naša jetra postane preumorna, postaje nesposobna eliminirati toksine. To znači da drugi organi kao što su bubrezi i koža moraju izbaciti toksine van i nečistoće izlaze iz vašeg tijela preko epiderme. Naša je jetra, primjerice, ključna za pomoć u regulaciji razine šećera u krvi. Dakle, ako nam je jetrena funkcija usporena, možemo očekivati ​​neke fluktuacije koje utječu na razinu energije, obrasce spavanja i apetit. To nas čini sklonijima žudnji za slatkom i ugljikohidratnom hranom koja negativno utječe na ten.

U kineskoj medicini kožne se bolesti redovito liječe otklanjanjem neravnoteže u jetri. To je zato što je naša jetra uvelike odgovorna za dvije dominantne funkcije koje utječu na zdravlje naše kože; probavu i detoksfikaciju. Kad jetra ispravno radi, naša krv je čista, bez patogenih mikroorganizama i bogata je hranjivim tvarima koje hrane stanice naše kože. Kad je jetra zagušena, naša krv se slabo filtrira (primarni zadatak jetre) i na kraju postane opterećena toksinima i ima manjak hranjivih tvari. Put od hrane do krvotoka je želudac-crijeva-portalna vena-jetra-krv. Ono što jedemo ide u želudac na probavu, apsorpcija se događa u tankom crijevu, zatim portalnom venom do  jetre, koja na kraju šalje hranjive tvari (ili toksine) u krv. Jednostavno, budući da je naša krv ono što hrani našu kožu, ono što nam je u krvi biti će vidljivo i na našoj koži.

Jetra je najveći organ za detoksifikaciju i probavu u tijelu. To je tjelesni filter – filtrira sve s čime dođemo u dodir; zrak koji udišemo, hranu koju jedemo, vodu koju pijemo, sve što stavimo u ili na svoje tijelo, sve to jetra mora preraditi. Njezin posao je da štiti naše tijelo od štetnih kemikalija, otrova, toksina, loše prehrane i još mnogo toga. Kad konzumiramo hranu, na jetri je da metabolizira i eliminira sve štetne konzervanse, pesticide, herbicide, teške metale, kemikalije, bakterije i mnoštvo aditiva koji mogu biti prisutni u njoj. Alkohol i cigarete su toksini koje nije potrebno posebno naglašavati, svi znamo što čine našem zdravlju i ljepoti, stoga ih nećemo posebno obrađivati. Pitate se otkuda danas potreba za detoksifikacijom jetre i zašto se često o tome piše i priča? Nažalost, tema detoksifikacije je kroz medije i razna savjetovanja toliko korištena u posljednje vrijeme, do te mjere da je postala deplasirana. Bez obzira na to, danas je potrebno više nego ikada njegovati jetru ako želimo utjecati na cjelokupno zdravlje, a pogotovo kožu. Danas se jetra bori s mnogim toksinima kojih prosječna osoba nije svjesna i kojih je više nego u generacijama prije nas. Hrana prepuna aditiva i pesticida, zagađenosti gradskog zraka od ispušnih ventila automobila kojih je na cesti mnogo više nego prije samo 20 godina, a kamoli 30 ili 40 te zagađenost pitkih voda lijekovima i kozmetičkim kemikalijama koji se danas koriste u enormnim količinama (farmaceutici i njihovi metaboliti prisutni su u tragovima u površinskim i podzemnim vodama te u vodi za piće. Lijekovi koji se najviše kupuju/koriste u Hrvatskoj su antibiotici, kontracepcijska sredstva i lijekovi iz terapeutskih skupina za kardiovaskularni, gastrointestinalni sustav, te dišni, živčani i mišićni sustav) sustavno oslabljuju rad naše jetre. Sve metabolite tih lijekova nalazimo u vodi za piće. U posljednjih je dvadesetak godina objavljeno na stotine analitičkih studija koje pokazuju prisutnost gotovo svih terapijskih skupina u okolišu. Koncentracije lijekova u okolišu su niske, ali to ne znači da rizik za ljude ili okoliš ne postoji jer lijekovi su kemikalije dizajnirane da izazivaju biološke učinke upravo pri vrlo niskim dozama. Poseban problem lijekova u okolišu predstavljaju njihovi razgradni produkti ili metaboliti. Pod utjecajem svjetla ili prilikom kemijske obrade otpadnih voda mnogi se lijekovi transformiraju u nove strukture o kojima znanost vrlo malo zna. Neki metaboliti mogu biti toksičniji od ishodnih spojeva. Budući da je ekološka cijena upotrebe lijekova mjerljiva, rasprave o niskim dozama lijekova u okolišu zapravo su – zakašnjele. Lijekovi i njihovi razgradni produkti već djeluju na žive organizme i pitanje je vremena kad će slični učinci biti uočeni i u ljudskoj populaciji. Jetra je najaktivniji organ našeg tijela i postoji „alarmni sustav“ koji nam govori da je u neravnoteži ili u stanju izrazitog stresa:

• Hashimoto i hipotireoza
• PMS
• problemi s pamćenjem, kognitivna disfunkcija
• ciste na jajnicima
• probavni problemi - nadutost, zatvor
• alergije
• krvarenje desni
• problemi sa spavanjem, učestala noćna buđenja
• pretilost, prekomjerna tjelesna težina
• hormonska neravnoteža - dominacija estrogena
• akne, ekcemi, mrlje, suhoća kože i svrbež, psorijaza
• izraziti umor i nedostatak energije

 

Naša koža, ali i raspoloženje, uvijek signaliziraju kad je jetra zagušena ili prenapregnuta (što znači da se umorila od neutralizacije suviška ksenobiotika iz okoliša). Kad se to dogodi, naš obrambeni sustav pada i to se vidi na našoj koži. Ako je jetra prenapregnuta, dolazi do loše regulacije glukoze što se vidi na keranocitima, pa dolazi do njihovog oksidativnog oštećenja

• jetra pohranjuje B12 i željezo i čim ona ne radi dobro, dolazi do njihova nedostatka, što rezultira mrljama na koži, suhoćom, borama i aknama
• jetra stvara aminokiseline koje su gradivo za kolagen
• jetra stvara steroide, hormone i spolne hormone, odnosno modelira naš hormonalni sustav;  jetra je odgovorna za deaktiviranje spolnih hormona kao što su estrogen i testosteron; višak testosterona može biti pravi problem jer testosteron potiče proizvodnju sebuma i, ako se proizvede previše masnoće, može početi čepiti pore, uzrokujući izbijanje mrlja ili akni 
• stvara probavne enzime, posebno ističemo žuč i lipazu za razgradnju masti bez kojih bi naša koža bila lišena esencijalnih masnih kiselina koje joj daju gradivo, podatnost i mekoću
• jetra eliminira bakterije i viruse te pohranjuje imunološke stanice - pad imunološkog sustava je generator problema s kožom - od akni, mrlja i bora

 

Jedna od primarnih funkcija jetre je metaboliziranje i eliminacija hormona kako bi se održala optimalna ravnoteža hormona. Još jedna glavna funkcija je filtracija naše krvi (prehrana naše kože). Na kraju, jetra pomaže u probavi, što našoj krvi daje hranjive tvari potrebne za hranjenje stanica kože. Stoga, podupirući detoksifikaciju i funkcioniranje jetre, možemo doživjeti hormonalnu ravnotežu, manje upale, jaku probavu, stabilni imunitet, čišću krv i blistavu kožu. Dobra je vijest da postoje jednostavne stvari koje možemo činiti svakodnevno kako bismo detoksificirali i tonificirali svoju jetru:

-u prehranu uvrstiti Crucifere - brokula, kupus, rikola i rotkvica potiču detoksifikaciju jetre, posebice od viška hormona

-u prehranu uvrstiti namirnice bogate sumporom - žumanjke, luk i češnjak; sumpor je odličan za detoksifikaciju, ali i sintezu kolagena za eliminaciju i preveniranje bora

-bobičasto voće i kakao - krcati su antioksidansima koji gase upale

-ljekovito bilje - sikavica; tri do četiri puta godišnje odraditi kuru detoksifikacije sikavicom koja je bogata silimarinom. Silimarin blokira centre vezivanja toksina i time sprječava i otežava njihovo nakupljanje u jetri. Pri tome važnu ulogu ima i njegovo snažno antioksidativno djelovanje koje je prema nekim istraživanjima višestruko jače nego kod vitamina E. Također je dokazano da silimarin inhibira proizvodnju proupalnih citokina iz T-stanica, odnosno da ima antivirusno, protuupalno i imunomodulatorno djelovanje u stanicama jetre i imuno stanicama. Silimarin iz sikavice ima sposobnost da ubrza proces detoksifikacije u tijelu koja je korisna koži na kojoj izbijaju akne. Jetra je uključena za regulaciju hormona koji mogu dovesti do razvoja akni. Sikavica pomaže vašoj jetri da očisti višak hormona iz tijela. To je također jedan od razloga zašto se dugo koristi u ayurvedskoj medicini kao sredstvo za pročišćavanje krvi. Također ima nevjerojatna antioksidativna i protuupalna svojstva koja mogu pomoći kod stanja kože povezanih s aknama. Sikavica, kada je mehanički obrađena, osim silimarina sadrži velike količine topivih i netopivih vlakana koja čiste debelo crijevo i krvne žile, čime zatvaramo krug detoksifikacije: jetra-crijeva-krvne žile.

Kao što smo ranije spomenuli, postoje mnogi uzroci opterećenja jetre. Poduzmite nešto u eliminaciji otrovnih tvari, posebno onih koje stavljate na kožu.