Koža

Vodič kroz osnovne pojmove i funkcionalnosti kože, aktivnih tvari, ispravne njege i rutine. Ovaj priručnik objašnjava kako vaša koža upija hranjive tvari, zašto neki sastojci djeluju, a neki ne, kako najbolje provoditi rutinu i prilagođavati je, te kako kombinirati proizvode u njezi.   

Okoliš, potrošačke navike, način života i prehrana važni su kada se radi o tjelesnom zdravlju i ljepoti. Ljudsko tijelo je nevjerojatan, složen sustav s iznimnom moći samoregeneracije. Medicinska znanost ima izvanredne primjere kako su promjene načina života pomogle preokrenuti dijabetes, bolesti srca i brojna druga kronična stanja. Mnogi snažni antioksidansi prirodnog podrijetla mogu spriječiti i poništiti oštećenja od sunca i starenja uopće, a marljivo korištenje netoksičnih kozmetičkih proizvoda uvelike smanjuje toksični teret koji ugrožava naše zdravlje i zdravlje kože.

Za podršku normalnom funkcioniranju kože i prirodnog održavanja njezinog mladenačkog izgleda, prvo moramo naučiti kako koža funkcionira.

1. Koža

Koža, među svim ostalim organima, ima dubok učinak na opće zdravlje. Dvostruke je uloge; snažna je barijera protiv vanjskih čimbenika, a istovremeno je aktivno uključena u kontrolu imunološkog sustava. Osim toga, koža se smatra endokrinom žlijezdom koja proizvodi hormone i neurotransmitere. Jednako važno, zbog svoje vidljivosti, zdravlje i izgled kože utječu na samopouzdanje, mentalni status, društvene interakcije i ukupnu kvalitetu života.

Naša koža nevjerojatno je velik i složen organ. Prosječni kvadratni metar kože ima oko 220 žlijezda znojnica, 7 krvnih žila, 20 000 melanocita (pigmentnih stanica kože) i više od 500 živčanih završetaka. Budući da je debela samo 2 milimetra, koža odlično obavlja svoj posao štiteći nas od vanjskih utjecaja iz okoline, održavajući konstantnu tjelesnu temperaturu, upijajući sunčevu energiju i pretvarajući je u vitamine dok nas štite od UV zračenja. Ona skladišti masti i vodu, oslobađa se otpada te prima i šalje senzacije.

Koža se sastoji od tri glavna sloja: epidermisa čiji je važni gornji sloj stratum corneum (rožnati sloj), dermisa i hipodermisa. Svaki sloj djeluje u skladu s ostalima. Koža se neprestano obnavlja, a sve što izbacuje njezine funkcije iz ravnoteže utječe na sve slojeve istovremeno. Vaša koža stalno je u pokretu. Stanice kože rađaju se duboko u njoj samoj, migriraju na površinu tijekom razdoblja od dva do četiri tjedna, a zatim služe kao debeo i gust keratinozni sloj prije nego što se skine.

1.1. Biologija kože: kako smo ranije napisali, koža se sastoji od različitih staničnih slojeva dizajniranih po uzorku cigla pa žbuka, a svaki sloj čine:

• Proteini:

-keratin: čini vanjski sloj kože, stvara čvrstoću i pomaže u zaštiti barijere.

-kolagen: dugolančana aminokiselina odgovorna za zaštitu od bora i finih linija.

-elastin: čini elastično vezivno tkivo, nalazi se u dermisu. Odgovoran je za strukturu kože. Niske razine uzrokuju boranje i opuštanje kože.

• Lipidi:

-ceramidi: žbuka koja pomaže u zadržavanju vlage i spajanju stanica.

• Peptidi:

-lanci aminokiselina koji signaliziraju ili daju upute stanicama kako da strukturalno funkcioniraju

• Nukleinske kiseline:

-molekule koje čine DNA

1.2. Građa kože

a) Epidermis: vanjski sloj kože odgovoran za zaštitu od oštećenja iz okoliša. Ne sadrži krvne žile pa za isporuku hranjivih tvari i odlaganje otpada ovisi o dermisu. Sastoji se od 5 slojeva:

- Stratum corneum (rožnati sloj)- sastoji se od mrtvih stanica koje su migrirale iz donjih slojeva, a to su keratinocit (cigla) i epidermalni lipidi (žbuka) pod koje se podrazumijevaju ceramidi, masne kiseline i lipidi

-onemogućuje prodiranje bakterija u dublje slojeve kože, štiti osjetljive, donje slojeve od abrazije i trenja, te sprječava njihovu dehidraciju

- Stratum lucidium (svijetli sloj)- tanki sloj malih stanica koji propušta svjetlost i nalazi se samo u debeloj koži na dlanovima i tabanima

-Stratum granulosum (zrnati sloj) – izrazito važan sloj za zdravlje kože. Sastavljen je od lamelarnih granula (mjehurići specijalizirani za prijenos lipida). Sadrži lipide kojima opskrbljuje stratum corneum i stratum lucidum. Upravo ti lipidi čine kožnu barijeru kako bi se spriječila dehidracija. Ovaj sloj oštećujemo retinoidima (skupni naziv za vitamin A i njegove derivate) i drugim agresivnim sastojcima, najčešće agresivnim pilinzima i tretmanima

-Stratum spinosum (trnasti sloj) - sastavljen je od keratinocita (prevladavajući tip stanica u epidermi), dezmosoma (međustanični spojevi, isprepliću se i jačaju vezu među stanicama, preveniraju trganje kože) i Langerhansovih stanica (dentrične stanice koje ispiru bakterije i strane čestice). U ovom sloju stanice keratinocita mijenjaju svoj oblik i počinju njegovu sintezu

-Stratum basale (bazalni sloj) – najniži sloj epidermisa, mjesto gdje se stvaraju nove stanice kože. Sastavljen je od keratinocita, melanocita (stanice koje proizvode pigment kože) i Merkelovih stanica (djeluju kao osjetni receptor). Svi keratinociti nastaju u ovom sloju. Ovdje se nalaze matične stanice kože

b) Dermis: sastoji se od debelog, vaskularnog sloja kože koji leži ispod epidermisa. Njegova funkcija je proizvodnja kolagena i elastina te opskrba epiderme hranjivim tvarima i krvlju. Kategoriziran je u dva različita sloja:

Retikularni sloj:  sastoji se od snažnog kolagenskog vezivnog tkiva
Papilarni sloj: sadrži živce i kapilare

Dermis se sastoji od:

• fibroblasta - stanice koje sintetiziraju kolagen i elastin
• kolagena - dugolančana aminokiselina koja čini 75% kože, odgovoran je za zaštitu od bora i finih linija
• elastina - protein odgovoran za strukturu i potporu koži 
• glikozaminoglikana - ravni polisaharidni lanci važni za hidrataciju i razinu vlage u koži. Sastoji se od hijalurona, glikoproteina i proteoglikana
• živaca
• krvnih žila
• folikuli dlake 
• žlijezda lojnica 

c) Hipodermis: najdublji sloj kože sastavljen uglavnom od masnog i vezivnog tkiva. Djeluje kao zaštitni sloj protiv udaraca i ozljeda. Radi na očuvanju energije i održavanju unutarnje temperature tijela.

Mnogo je razloga zbog kojih se stanice u rožnatom sloju ne odvajaju uvijek onako redovito i potpuno kao što bi trebale. Ponekad sebum (prozirna voštana tvar sastavljena od lipida) postane ljepljiviji, pa se stanice kože grupiraju nakon što dospiju na površinu. Ponekad nove bakterije i gljivice na površini kože čine stanice sklonijima prekomjernom rastu, pa stvaraju deblji sloj na vrhu kože. Ova suha i istrošena kora starih stanica počinje pucati i ljuštiti se, a koža izgleda neujednačeno i bez sjaja. U ovom trenutku mogu izbiti akne jer mrtve stanice kože, u kombinaciji s bakterijama i oksidiranim sebumom, začepljuju pore, izazivajući upale.

Za većinu ljudi pravilna njega kože počinje odgovarajućom hidracijom. Naša koža savršeno se može održavati hidriranom. Njezina površina održava se mekom i vlažnom zahvaljujući sebumu i prirodnom hidratantnom faktoru (NMF). Sebum djeluje kao prirodni omekšivač i barijera. Mnogi brendovi, pa i liječnici, inzistiraju na čišćenju koje potpuno zaustavlja proizvodnju sebuma. Umjesto promicanja dobre navike njege koja eliminira mrtve stanice kože i nakupljene bakterije, ovo jako čišćenje bazirano na izotretioninu (lijek koji se prvenstveno koristi za liječenje teških akni), skida vitalnu tekućinu s naše kože i uništava prirodne sposobnosti kože da se čisti i revitalizira putem staničnog vlaženja.